Mala djeca

Hoda li moje dijete pravilno?

 

Neodoljivi su nam klinci kada počnu činiti svoje prve nespretne korake. No, da bi dijete počelo lijepo koračati, odnosno da bi se formirao pravilan hod, potrebno je sačekati do djetetove treće godine

 

Uspravan hod jedan je od najtežih zadataka koje tijelo mora svladati. Nakon što dijete jednom prohoda, proći će nekoliko godina dok njegova stopala i mišići nogu ojačaju i omoguće mu pravilan hod poput odraslog čovjeka.

Prvi djetetovi koraci su simpatični i nespretni. Dijete odvaja noge na stranu, gega se, jer se tako osjeća puno stabilnije i održava ravnotežu. S vremenom, kako hoda sve sigurnije, mijenja se i način hoda. Stopala se svijaju prema unutra i takav položaj stopala obično traje do djetetove druge godine. Roditeljima je često teško odrediti hoda li njihovo dijete pravilno, no ako faza svinutih stopala prema unutra potraje dulje od druge godine ortoped bi trebao pogledati postoje li određene nepravilnosti.

 

Prvih par godina života djeca imaju ravna stopala

Zanimljivo je i da mališani u prvim godinama života imaju potpuno ravna stopala što im također pomaže pri održavanju ravnoteže. Kako će se hod usavršavati te zajedno s time sazrijevati kosti stopala, tetive i nestajati mekani jastučići, tako će se polako podizati i svod stopala. Tek negdje oko pete ili šeste godine stopalo će polako poprimiti oblik sličan stopalu odrasle osobe. Zato je logično da dijagnoza ravnog stopala nikako ne može biti primjerena za djecu do pete ili šeste godine.

Najbolja podrška zdravom razvoju stopala je hod bez cipelica i čarapica po prirodnim podlogama – travi, pijesku, šljunku i zemlji. Stoga ljeti što češće dopustite djetetu da trčkara bosonogo jer će tako kosti i mišići stopala najbolje ojačati.

 

U kojim se slučajevima treba obratiti ortopedu?

Dijete se počelo spoticati sve češće te povremeno hoda samo na prstima. Razloga za zabrinutost nema ako dijete nakratko imitira hod na prstima, no ponekad je takav način hodanja posljedica povišenog tonusa nožnih mišića

Na način hodanja utječu i anatomski poremećaji. Klasičan primjer tog poremećaja je takozvani pačji hod (rezultat urođenog iščašenja zdjelično-bedrenih zglobova koje nije bilo na vrijeme otkriveno).

Katkad se pod pojmom “krive noge” krije funkcionalni poremećaj kao što je slabost mišića stražnjice.

Korekcija poremećaja načina hodanja postiže se pomoću specijalnih vježbi i masaža. Ponekad su potrebna i dodatna pomagala koja pomažu u ispravljanju hoda, odnosno oblikovanju pravilnog koraka.

 

 

 

www.roditelji.hr

 

Komentari:

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.