Doktor

prim.mr.sc. Boris Poljak, dr.med

Poliklinika CiTO

U trudnoći je obilan iscjedak normalna pojava ukoliko nema drugih smetnji. Normalan iscjedak je bjelkast, bez mirisa, sluzav. Ukoliko je iscjedak obilniji i vodenast, te sumnjate na otjecanje plodove vode, javite se odmah nadležnom ginekologu. Isto tako, ako je pojačan iscjedak promijenjene boje ili mirisa, sukrvav, praćen svrbežom ili peckanjem spolovila, nelagodom pri mokrenju ili boli u zdjelici/trbuhu potrebno je potražiti liječničko mišljenje.

U trećem trimestru trudnoće ne postoji rizik od nastanka kongenitalnih malformacija fetusa izazvanih infekcijom vodenih kozica. Međutim, postoji rizik od perinatalne infekcije. Rizik je najveći ako se simptomi kod majke pojave između 5 dana prije i 2 dana nakon poroda (iznosi 17-30%). To je rizičan period zato što tek nakon otprilike 5 dana od pojave simptoma dolazi do razvoja zaštitnih protutijela koja prelaze preko posteljice do djeteta, te ako i dođe do infekcije, bude blažeg tijeka. Idealno bi bilo da prođe minimalno 7 dana od pojave prvih simptoma do poroda. Način poroda ovisi o zdravstvenom stanju majke i djeteta, te infekcija sama po sebi nije indikacija za carski rez. Bitno je pri dolasku u rodilište obavijestiti neonatologa, da bi se na vrijeme organizirala primjena varicella zoster imunoglobulina kod djeteta nakon poroda.

 

Na početku menstrualnog ciklusa tijelo luči folikul stimulirajući hormon (FSH) koji potiče rast folikula jajnika u kojima se nalaze jajne stanice. Kad vodeći folikul sazrije, skok luteinizirajućeg hormona (LH) izaziva njegovo prsnuće i izbacivanje jajne stanice u jajovod (ovulacija). Tijekom čitavog menstrualnog ciklusa se proizvode male količine LH, ali oko sredine ciklusa dolazi do naglog i dramatičnog porasta njegove koncentracije u serumu i urinu. LH trakice uz pomoć anti-LH protutijela detektiraju njegovu prisutnost u urinu. Očekivano vrijeme ovulacije je 24-36h nakon pozitivnog testa.

Kada će test postati pozitivan ovisi o nekoliko faktora: duljini menstrualnog ciklusa, razinama ß-hcg-a u serumu i senzitivnosti testa. Standardni urinski testovi na trudnoću reagiraju na konc. ß-hcg-a iznad 20-50 IU/L. Intervali između prvog dana zadnje menstruacije, ovulacije, oplodnje, implantacije i proizvodnje razine ß-hcg-a detektabilne urinskom test trakicom variraju od žene do žene. Većina žena će imati pozitivan urinski test tjedan dana nakon izostanka menstruacije. Ukoliko je test negativan, a i dalje postoji sumnja na trudnoću, preporuča se ponoviti test za tjedan dana.

Pravo vrijeme za trudnoću je vrlo individualno. Ovisi o mnogo faktora: medicinskih, socijalnih, ekonomskih, psiholoških.

Faktori koji mogu utjecati na mogućnost zanošenja su:

- dob - žena je najplodnija u dobi od 20 – 24 god., nakon 30. plodnost počinje polagano opadati, te sve brže iznad 35. god. života

- BMI – veći od 27 ili manji od 17 može utjecati na smanjenje plodnosti

- stil života – pušenje, alkohol, droge, prehrana, lijekovi, tjelesna aktivnost

- reproduktivno zdravlje – spolno prenosive bolesti

- kronične bolesti (npr. problemi sa štitnjačom, dijabetes, hipertenzija)

- okolišni čimbenici – izloženost toksičnim tvarima ili zračenju

Za određivanje plodnih dana može se koristiti vođenje kalendara menstrualnog ciklusa i mjerenje tjelesne bazalne temperature. To su vrlo neprecizne metode. Nešto preciznija je Billingsova metoda procjene cervikalne sluzi. Od testova dostupnih za kućnu upotrebu najpreciznije su urinske LH trakice. Ukoliko je potrebno, ovulacija se može pratiti serijskim određivanjem serumske razine LH i ultrazvučnim pregledima (folikulometrije). Menstrualno krvarenje se može pojaviti bez prethodne ovulacije (anovulatorni ciklusi).

Prvi pregled se preporuča učiniti oko 8. tjedna radi potvrđivanja trudnoće i određivanja točne gestacijske dobi. Pri dolasku se mjeri tjelesna težina, tlak, te se analizira urin test trakicom. Obavlja se klasičan ginekološki pregled uz PAPA test i cervikalne briseve (ako je indicirano), te ultrazvučni pregled (vaginalnom sondom). Potom je potrebno učiniti osnovnu laboratorijsku obradu (krvna slika, GUK, krvna grupa i Rh faktor + IAT, testovi na hepatitis).

Bitno je napomenuti da se potrebno odmah javiti nadležnom ginekologu ukoliko se pojavi vaginalno krvarenje ili bol u zdjelici/trbuhu.

Hormonska kontracepcija ne utječe negativno na mogućnost začeća u budućnosti. Upravo suprotno, dugotrajna upotreba oralnih kontraceptiva djeluje pozitivno na plodnost.

Kod neplodnosti uzrokovane sindromom policističnih ovarija prvi korak koji se preporuča je gubitak tjelesne težine u slučaju pretilosti, zbog čega dolazi do smanjenja koncentracije testosterona u tijelu žene i uspostave normalne ovulacije.

Idući korak je indukcija ovulacije lijekovima (klomifen citrat, letrozol, metformin I sl.), u ekstremnim slučajevima “drilling” jajnika, te ako sve ostale metode zakažu – in vitro postupci.

IVF (in vitro fertilizacija) je metoda medicinski potpomognute oplodnje (liječenja neplodnosti) pri kojoj se jajnici hormonski stimuliraju na proizvodnju više zrelih jajnih stanica, koje se potom aspiriraju iz folikula i oplođuju u laboratoriju, nakon čega se zametak vraća u maternicu (embriotransfer). Uspješnost ovisi o više faktora, od kojih su glavni dob majke i ovarijalna rezerva. Općenita uspješnost postupka je 20-35%.

Uzroci muške neplodnosti me mogu podijeliti u 4 kategorije:

  • pretestikularni  (1-2%) -  poremećaji na hormonskoj osovini hipotalamus-hipofiza-testis – koji se dijele na kongenitalne (idiopatski hipogonadotropni hipogonadizam), stečene (npr. tumori, trauma) i uzrokovane sistemskim bolestima,
  • testikularne (30-40%) - nedostatak testisa, dizgeneza, kriptorhizam, varikokela, posljedice upale, lijekova, pušenja i sl.),
  • posttestikularne  (10-20%) - poremećaji ejakulacije – abnormalnosti puta ejakulacije
  • idiopatski (40-50%) -  nepoznatog uzroka

Najčešći uzroci ženske neplodnosti:

  • poremećaji ovulacije (25%) -  starenje jajnih stanica, anovulacija, oligoovulacija
  •  endometrioza (15%)
  •  adhezije (priraslice) između zdjeličnih organa (12%) - uzrokovano preboljenom zdjeličnom upalnom bolesti, prethodnom operacijom, endometriozom
  • neprohodnost jajovoda (11%)
  •  ostale abnormalnosti jajovoda (11%) - npr. Hidrosalpinks
  • hiperprolaktinemija (7%) - poremećaj uzrokovan viškom hormona prolaktina
  •  abnormalnosti uterusa (miomi, kongenitalne anomalije I sl.), cervikalni faktori (trauma, stenoza), idiopatski

U obradi neplodnosti muškarca osnovni testovi su: anamneza, klinički pregled, analiza sjemena, analiza hormonskog statusa, genetičko testiranje, ultrazvuk, mikrobiološka obrada, biokemijska analiza ejakulata. U ekstremnim slučajevima potreba je I biopsija testisa.

U obradi neplodnosti žene osnovni testovi su: anamneza, klinički pregled, analiza hormonskog statusa, dijagnostika anomalija i abnormalnosti spolnog sustava (ultrazvuk, histerosalpingografija, sonohisterografija), genetičko testiranje, po potrebi histeroskopija (septum, polip, miom I sl, kao uzroci neplodnosti) i laparoskopija.

Nakon 12 mjeseci neuspješnog začeća, uz redovite nezaštićene odnose možemo govoriti o neplodnosti. Nakon 6 mjeseci u slučaju da je žena starija od 35 god., imala epizode oligo/amenoreje, povijest tubarne bolesti/endometrioze ili zračenja/kemoterapije, te dokazan subfertilitet muškarca.

Zdjelična upalna bolest (PID – pelvic inflammatory disease) najčešće je izazvana klamidijom i gonorejom, ali i mikoplazmama. Upala zahvaća gornji dio ženskog spolnog sustava pri čemu dolazi do stvaranja priraslica i oštećenja jajovoda što posljedično utječe na smanjenje plodnosti zbog neprohodnosti jajovoda. Najveći rizik nosi klamidijska infekcija. Rizik povećava asimptomatska, neliječena i ponavljana infekcija.

Menstrualni kalendar i mjerenje bazalne temperature su neprecizne metode zbog varijacija u duljini ciklusa i porasta bazalne temperature, koji se događa prekasno da bi bio koristan kao prediktor ovulacije. Za “kućnu upotebu” bolja su opcija Billingsova metoda, tj. praćenje cervikalne sluzi, te urinske test trakice za praćenje porasta LH. Za preciznije praćenje ovulacije se koristi ultrazvuk I serijsko određivanje razine spolnih hormona.