Zastojna dojka nastaje kada se jedna ili obje dojke prepune mlijekom, što je popraćeno otečenošću, tvrdoćom i bolnošću dojke. Mnoge majke pate od ovog stanja, obično prvih nekoliko dana nakon porođaja, premda ono može nastupiti i kasnije.

Tijekom vremena, kada se majka suočava sa zahtjevima prinove, problem zastojne dojke može biti osobito stresan. Zastojna dojka može značiti da majka nije uspješno započela s dojenjem, što kao posljedicu ima odustajanje od dojenja, ili pak može rezultirati ozbiljnom bolešću poput upale dojke.

Istraživanje

Cilj ovoga sustavnog pregleda Cochrane bio je procijeniti postupke za ublažavanje simptoma zastojne dojke.

Uključeno je 8 istraživanja s ukupno 744 ispitanice. Istraživanja su ispitivala različite intervencije kao pomoć kod zastojne dojke kao što su akupunktura, listovi kupusa kao oblozi, hladni oblozi/paketi, farmakološko liječenje i ultrazvuk.

Za nekoliko intervencija (ultrazvuk, listovi kupusa, oksitocin) nije bilo statistički značajnog dokaza da su te intervencije povezane s bržim povlačenjem simptoma.

U jednom istraživanju dokazano je da su u usporedbi s rutinskom skrbi majke podvrgnute akupunkturi imale veće poboljšanje stanja sljedećih nekoliko dana, ali šestog dana nakon akupunkture tog poboljšanja više nije bilo. Istraživanje koje je ispitivalo hladne obloge/pakete pokazalo je da njihova upotreba nije štetna te da se može dovesti u vezu  s ublažavanjem simptoma zastojne dojke.

Zaključak

Premda su pojedine intervencije za ublažavanje simptoma zastojne dojke obećavajuće, ne postoji dovoljno dokaza koji bi opravdali širu primjenu neke od ispitivanih intervencija. Potrebna su daljnja istraživanja postupaka pomoći kod ovoga bolnog i stresnog stanja za majku.

Milan Pavlović, dr.med.
Matija Prka, dr.med.
za BIPO KLUB

Izvor: Mangesi L, Dowswell T. Treatments for breast engorgement during lactation. Cochrane Database of Systematic Reviews 2010, Issue 9. Art. No.: CD006946. DOI: 10.1002/14651858.CD006946.pub2