Carski rez jedna je od najstarijih i najrasprostranjenijih operacija u trbušnoj šupljini. Podrijetlo naziva nije u potpunosti jasno.

Prema legendi, Julije Cesar rođen je na taj način pa je po njemu zahvat i dobio ime. No malo je vjerojatno da je tomu tako jer je u to vrijeme carski rez bio fatalna operacija, a Cezarova se majka spominje i kasnije u njegovu životu.

Druga legenda potječe otprilike iz 800. godine pr. n. e. iz Rimskog Carstva gdje je u zakoniku upisana obveza porađanja umiruće majke carskim rezom kako bi se spasilo dijete, a naziv potječe od latinskog izraza lex caesarea. Sljedeća teorija govori da je naziv operacije potekao od latinskih riječi caedere i seco, što znači rezati.

U Republici Hrvatskoj oko 20% porođaja završeno je carskim rezom. Unatrag 20-ak godina i u Hrvatskoj i u svijetu bilježi se porast učestalosti carskih rezova.

Indikacije za carski rez mogu biti apsolutne i relativne. Kod apsolutnih ne postoji mogućnost vaginalnog porođaja, a kod relativnih indikacija vaginalni je porođaj moguć, ali se zbog povećanog rizika po pravilima struke može preporučiti carski rez.

U apsolutne indikacije ubrajaju se:

• placenta praevia totalis – stanje u kojem posteljica ima nisko sijelo u maternici i time prekriva maternično ušće
• abrupcija posteljice s fetalnom patnjom – stanje u kojem dolazi do preranog odljuštenja posteljice čime je ugrožena beba
• uska zdjelica (fetopelvina disproporcija) – stanje u kojem je nepovoljan omjer bebine glave i koštanog ruba zdjelice
• poprečni položaj – beba nije smještena uzdužno pa ne može ući u porođajni kanal
• tumor praevius – tumor koji se nalazi u zdjelici i onemogućuje porođaj

Relativne indikacije su

• prethodni carski rez
• operacije na maternici
• stav zatkom i veliko dijete
• produljeni porođaj
• teška preeklampsija,
• neke akutne infekcije

Trudnice koje imaju postavljenu indikaciju za carski rez, naručuju se na hospitalizaciju prije početka porođaja i imaju dogovoren termin operacije dok drugi dio njih koje rode na taj način nema indikaciju za porođaj carskim rezom nego ona bude postavljena tijekom porođaja.

Primjerice, trudnica kod koje je utvrđena placenta praevia ima dogovorenu operaciju prije početka porođaja i hospitalizirana je unaprijed. U drugom slučaju, trudnici koja dođe u rađaonicu s pravilnim trudovima i uz uredno napredovanje porođaja, može se postaviti indikacija za carski rez tijekom porođaja zbog primjerice distocije (stanja kad rađanje zastane),zbog znakova cephalopelvine disproporcije (omjer glavice bebe i koštanog ruba zdjelice onemogućuje vaginalni porođaj), zbog znakova ugroženosti bebe ili rodilje pa se porođaj mora dovršiti carskim rezom.

Carski rez na zahjev trudnice, bez medicinske indikacije, u Republici Hrvatskoj nije zakonski dopušten.

Kako izgleda operacija?

Prije operacije postavlja se intravenska kanila koja omogućuje davanje intravenske terapije tijekom operacije, nadoknadu tekućine raznim infuzijama te moguće transfuzije krvi ili krvnih preparata. Potom se trudnica smješta u operacijsku dvoranu, gdje se počinje davati anestezija. Anestezija za carski rez može biti opća (trudnica spava tijekom operacije) i uglavnom se koristi za hitna stanja te ako postoji kontraindikacija za neku od regionalnih anestezija kao što su spinalna i epiduralna, pod kojima je trudnica budna tijekom operacije. Odluka o vrsti anestezije ovisi o hitnosti zahvata, medicinskom stanju te dogovoru ginekologa, anesteziologa i trudnice (rodilje).

Nakon anestezije pere se operativno polje i priprema se operacija. Ona počinje najčešće vodoravnim rezom na koži oko dva centimetra iznad simfize oko gornjeg ruba stidnih dlaka i smatra se estetski prihvatljivim (Pfannenstielova laparotomia ili Joel Cohenova laparotomija), a moguć je i vertikalni rez u sredini trbuha između pupka i simfize (donja medijalna laparotomija) koji se rijetko izvodi, a primjenjuje se kod nekih izuzetno hitnih stanja i posebnih medicinskih okolnosti. Takav je rez estetski manje prihvatljiv.

Dalje se ulazi u trbušnu šupljinu, odvoji se mokraćni mjehur od maternice ako je potrebno, zatim se otvori maternica, izvadi se beba, pa posteljica te se kirurškim šavom zatvori maternica, rekonstruira se trbušna stijenka i zašije se koža.

Operacija traje 30-40 minuta. Kraći dio je dok beba ne bude vani, a duži nakon toga.

Tijekom operacije rodilja, ako ima regionalnu anesteziju, može vidjeti svoje dijete nakon neonatološkog pregleda. Poslije operacije smješta se na odjel intenzivne njege ili na odjel gdje su majke i bebe porođene carskim rezom ili vaginalno (odjel babinjača/rodilište), što ovisi o tijeku operacije, ali i o mogućnostima pojedine bolnice.

Boravak u bolnici nakon operacije ovisi o oporavku rodilje te o mogućim operativnim i postoperativnim komplikacijama. Uglavnom traje 4-5 dana.

Za vrijeme carskog reza može se napraviti i sterilizacija na zahtjev rodilje ako ima zakonske uvjete.

Kako je carski rez kirurška intervencija, tj. operacija, postoji opasnost od nekih komplikacija zbog kojih je rodilja izložena rizicima kojih nema kod vaginalnog porođaja.

Tijekom operativnog zahvata moguće su ozljede mokraćnog mjehura, mokraćnih cijevi, crijeva te velikih krvnih žila. Moguća je i porezotina na bebi koja može nastati tijekom otvaranja maternice. Krvarenje koje nastaje tijekom operacije možda će zahtjevati transfuziju krvi, a rijetko se mora napraviti i histerektomija (odstranjenje maternice) radi zaustavljanja životno opasnog krvarenja.

Komplikacije su rjeđe kod elektivnih (planiranih) negoli kod hitnih carskih rezova. Infekcije maternice, kože i potkožnog tkiva znatno su češće kod carskog reza nego kod vaginalnog porođaja. Tijekom operacije, a i prije zahvata, provode se neki postupci i daju se lijekovi kako bi se umanjila mogućnost komplikacija (npr. postavljanje urinarnoga katetera, primjena antibiotika, uterotonika itd.)

Sve ozbiljne komplikacije su izuzetno rijetke, ali ih treba imati na umu.

Milan Pavlović, dr.med.

za BIPO KLUB