Djeca koja se ne hrane humanim mlijekom podložnija su zdravstvenim problemima kao novorođenčad, a i kasnije.

Neku djecu nije moguće hraniti na dojci zbog nedonošenosti, bolesti ili odvojenosti od majki, zbog čega je potrebno izdajati mlijeko. Majke to mogu činiti radi vlastitoga komfora, povećane opskrbe ili kako bi za svoju djecu ostavile mlijeko da odstoji.

Istraživanje

Sustavni pregled uključio je 10 istraživanja s ukupno 632 ispitanice iz SAD-a, Velike Britanije, Malezije, Brazila, Egipta, Kenije i Nigerije.

Veća količina mlijeka bila je povezana sa slušanjem opuštajuće glazbe (jedno istraživanje) te kada je majka nakon porođaja ranije počela izdajati mlijeko za dijete, koje nije sposobno samo dojiti.

U drugom istraživanju električna pumpa omogućila je veću prosječnu količinu mlijeka u usporedbi s ručnim izdajanjem (tijekom 6 dana u prva 2 tjedna nakon porođaja).

Međutim veća količina mlijeka nije se pokazala kao rezultat u druga dva istraživanja s istom pumpom u razdoblju od 12 do 36 sati nakon porođaja ili u petom postpartalnom danu. Nije bilo razlike u količini mlijeka između manualnih i električnih pumpi, kao ni između simultanog i sekvencijskog pumpanja. Koncentracija joda bila je viša kod ručno izdojenog mlijeka, što može biti važno za nedonoščad. Kontaminacija mlijeka bila je slična kod ručnog i izdajanja na pumpu te nije bilo razlike u intenzitetu boli u dojci/bradavici.

Zaključak

Dostupni dokazi upućuju na to da jeftine mjere kao što su rani početak izdajanja za dijete nesposobno za dojenje, opuštanje, ručno izdajanje te jeftinije pumpe mogu biti za neke promatrane ishode jednako učinkovite ili pak učinkovitije od električnih pumpa.

Milan Pavlović, dr.med.
Matija Prka, dr. med.
za BIPO KLUB

Izvor: Becker GE, Cooney F, Smith HA. Methods of milk expression for lactating women. Cochrane Database of Systematic Reviews 2011, Issue 12. Art. No.: CD006170. DOI: 10.1002/14651858.CD006170.pub3