Tko se neće razveseliti prvim toplim danima, prvim pravim, istinski toplim zrakama sunca nakon zimskog sivila? Koga neće oduševiti prvi pupoljci i prvi cvjetovi koji će obojiti parkove i ulice? Iako ovo pitanje ne traži odgovor, odgovor bi vrlo lako mogao biti – oni s peludnim alergijama. A činjenica je da je takvih, nažalost, sve više, te da se alergije javljaju kod sve većeg  broja mališana.

Alergije na pelud, odnosno alergije koje se javljaju kao reakcija na cvjetanje bilja, u obliku kakav je poznat nama odraslima, javljaju se tek iza treće godine života. Od simptoma može se javiti curenje nosa, kihanje, kašljanje, teško disanje, a često i upale oka. Sve ovo može ometati život alergičara, a kad govorimo o djeci, može nam se činiti puno ozbiljnijim, iako nije u pitanju nikakva teška bolest. Djeca, koja teže prihvaćaju bolest općenito, mogu biti razdražljiva.

No, osim običnih, uglavnom bezopasnih simptoma, djeca sklona astmi ili laringitisu mogu zbog udisanja peludi imati i većih problema. Može se javiti astmatični napadaj s otežanim disanjem, odnosno kašalj poznat kao „lavež psa“. U tom slučaju svakako potražite savjet liječnika.

Kako ustanoviti je li dijete alergično?

Peludne alergije javljaju se uvijek periodički, u određeno doba godine – uglavnom u proljeće i kasno ljeto, ali nije pravilo. Kroz nekoliko sezona mogli biste uz peludni kalendar ustanoviti na što je dijete točno alergično, ali to nije pouzdan način. Testom na koži mogu se dokazati neke alergije – na podlaktici se na mjesta uboda iglom nanose određeni alergeni, te se prati reakcija. No, daleko pouzdaniji je test analize krvi.

Kako se nositi s alergijom?

Alergiju je gotovo nemoguće u potpunosti izliječiti, pa se stoga preporučuje izbjegavanje alergena. Kod peludnih alergija, dakle, treba paziti u kakvom se okolišu osoba kreće, te izbjegavati mjesta s velikom količinom alergena. Dobro bi bilo nakon šetnje u kritičnom razdoblju promijeniti odjeću po povratku kući.

Često se propisuju lijekovi za pojedine simptome, kao na primjer kapi za oči, za nos, sirup za kašalj i slično, a nerijetko se propisuju i antihistaminici. U težim slučajevima provodi se liječenje kortikosteroidima.

Važno je naglasiti da alergije koje se jave kod djece mogu s vremenom nestati ili se poprilično ublažiti, a dotad vam preostaje samo pripaziti na što manje izlaganje alergenima.

Nataša Krstičević – za BIPO KLUB