Početak nove školske godine uzbudljivo je razdoblje za učenike, roditelje i učitelje. Učenici se vraćaju sa školskih praznika, susreću s prijateljima i vraćaju u svakodnevicu.

Svake godine učenici postavljaju ciljeve koje žele dostići i razmišljaju kako to učiniti. No, kako motivirati dijete kada početni entuzijazam prođe, a obaveze postanu sve veće? Na motivaciju utječe mnogo čimbenika – od osobnih interesa djeteta i odnosa s roditeljima do učiteljskog načina rada i odnosa s učiteljem i ostatkom razreda.

“Odnos roditelja i djece uvelike utječe na djetetov odnos prema školi i obavezama, kao i na ponašanje.”

Na motivaciju djeteta za učenje možete utjecati. Pokažite interes za njegov školski život, propitkujte postignuća, ali i što je dijete u školi proživjelo. Tako ćete pokazati da vam je stalo do njegovog obrazovanja, ali i do njega samoga. Ovakvi razgovori pomoći će vam izgraditi dublji odnos s djetetom temeljen na povjerenju.

Pridajte djetetu dovoljno pažnje

Uz svakodnevne brige i zaposlenost, roditelji  često ne stignu dati do znanja djeci da su tu za njih. Od djece možemo očekivati i poticati ih na samostalnost, ali ne smijemo dozvoliti da sva težina njihovog života ostane na njima samima. Nedostatak pažnje je česti okidač uzastopnih negativnih ocjena i/ili nepoželjnih ponašanja. Da biste to prevenirali, uvedite zajedničko vrijeme u danu koje ćete provesti u razgovoru, druženju, igranju ili drugoj aktivnosti.

“Imajte realna očekivanja. Djeca nisu tu da bi zadovoljila roditeljske ambicije i želje, već da bi pronašli i razvili vlastiti potencijal.”

Dok su neka djeca odlična u čitanju i istraživanju, druga briljiraju u logično-matematičkim znanjima i vještinama, umjetničkim ili drugim područjima. Dijete treba motivirati i poticati na učenje, redovit rad i zalaganje, a čak i kad ne ostvari željene rezultate, treba ga pohvaliti za trud i napore koje ulaže. To će ga motivirati da se i ubuduće trudi neovisno o prethodnom neuspjehu.

Prigovaranje, potkupljivanje, prijetnje i vrijeđanje često udalje dijete od roditelja. Takav dugotrajni odnos može voditi do razvoja drugih, dubljih psihičkih i socijalizacijskih problema.

Naučite djecu odgovornosti

Potičite djecu da budu odgovorna za vlastito obrazovanje i postupke. Njihov zadatak je da idu u školu i brinu o svojim obavezama. Iako se teško prepustiti, roditelji moraju očekivati samostalnost djeteta po pitanju toga što trebaju učiti, ponijeti u školu i sl.

Kada dijete krene u školu, na roditelju je da potakne, motivira, sasluša i razgovara s djetetom. Također, roditelj bi trebao dijete podsjećati na nadolazeće obveze i kontrolirati ih u suradnji sa školom. Kada dijete tek krene u školu, dajte mu na važnosti – neka samo pripremi knjige i pribor za likovni, posudi lektiru, odjene se i sl.

• Super ideje za zdravi doručak prije škole

Aktivno učenje

Sve se češće spominje koncept aktivnog učenja u kojem učenik uči pomoću istraživanja, stvaranja sadržaja i predstavljanja. Djeca stvaraju otpor prema učenju informacija napamet, bez razumijevanja. Ako primijetite da se vaše dijete muči s gradivom, pomozite mu pronaći smisao u tome što uči – potičite ga da samo odgovori na pitanja zašto, kako i kada, gdje to gradivo može primijeniti i koristiti te kako ga povezati s onime što već zna. Pomozite djetetu da pronađe svoj stil učenja, a nakon toga napravite plan učenja – dnevni i tjedni.

“Bitno je da djetetova organizacija vremena za učenje bude što realnija, uz dovoljno pauza te poštujući njegov ritam.”

Tako dijete preuzima odgovornost nad vlastitim učenjem te stječe radne navike. Upravo tome i služe domaće zadaće i redovita propitivanja nastavnog gradiva. Redovitost u učenju omogućava učeniku da, čak i kada je vrijeme povećanog broja ispita u školi, zadrži svoju rutinu i uspijeva i dalje pomiriti školske i privatne obaveze.

Neka dijete nauči samo sebi postavljati kratkoročne ciljeve koji će biti izazovni, no ostvarivi i specifični (npr. Svaki dan ću pročitati deset stranica knjige do pisanja lektire). Nakon obavljenog zadatka dajte djetetu slobodu u odabiru onoga što će raditi u slobodno vrijeme – samostalna igra, igra s prijateljima, sportske ili druge aktivnosti.

Želimo vam puno uspjeha i lijepih uspomena u novoj školskoj godini!

Jelena Raguž, mag. paed.